• Adresa: Prolaz Marije K. Kozulić 2, 51000 Rijeka - Poslovni Centar Zagrad

Što su kriptovalute i kako funkcioniraju

Stručne novosti

Autor članka: Miljenko Lucić, dipl.oec, ovlašteni računovođa

Članak je originalno objavljen na portalu Logično.

U medijima smo zatrpani vijestima i člancima u kojima se spominju kriptovalute, bitcoin, blockchain, rudarenje. Iz iskustva vam mogu reći da neki, bilo to zbog manjka vremena, bilo zbog nepotpunih informacija, možda nisu upoznati sa materijom, a možda nisu sigurni gdje i koga pitati za informacije. Ako ste i vi među njima, onda ste na pravom mjestu. Tema je opširna te ću nastojati sažeto vam približiti o čemu je riječ.

Kriptovaluta (ili digitalna valuta) i novac

Potrebno je razlikovati digitalne valute (ili kriptovalute što je uopćen pojam) od elektroničkog oblika novca. Elektronički oblik novca je vaš bankovni račun na kojemu je iskazana određena količina novca i povezana je sa fizičkim novcem. Digitalne valute nisu povezane sa fizičkim novcem.

Fizički novac (stručni naziv je FIAT novac) je izdala Država, i njegova vrijednost je vezana za stanje ekonomije i način kako država upravlja svojim gospodarstvom. Digitalne valute nisu vezane za fizički novac, iza njih ne stoji država, javno-pravno tijelo niti gospodarstvo, postoje samo u digitalnom obliku i nisu opipljive, njihova vrijednost ovisi o investitorima, informacijama (pa i glasinama u medijima), mreži na kojoj postoje i ljudima koji stoje iza nje, te njihovoj ponudi kao i potražnji za njima tako da im vrijednost (izražena u priznatim svjetskim valutama) značajno varira. Kako iza njih ne stoji niti jedna vlada, a i granice među državama ne utječu na njih, vrijednost im je jednaka u cijelom svijetu.

Da li su kriptovalute Novac?

Ne. Kriptovalute ne zadovoljavaju definiciju novca prema Međunarodnim računovodstvenim standardima, međutim porezne vlasti i zakonski regulatori imaju svoje viđenje kriptovaluta i smještaju ih u svoje pravne okvire. Trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom, u skladu s presudom Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015. godine.

Blockchain tehnologija

Blockchain i kriptovalute su direktno vezani jedno uz drugo.

Slikovito, blockchain je glavna knjiga zapisa, poput analitičke Bilance poduzeća. Ona se sastoji od blokova u kojima se nalaze zapisi svih transakcija u digitalnom obliku, a blokovi su međusobno povezani. Svaki blok ima jedinstvenu oznaku koja je direktno vezana na jedinstvenu oznaku prethodnog bloka, te tako tvori lanac. Ta glavna knjiga je decentralizirana, znači nije na jednom mjestu već je pohranjena na svim računalima korisnika te blockchain mreže. Većina knjiga je javna no postoje i one koje nisu javne. Na slici ispod možete vidjeti princip funkcioniranja Blockchain tehnologije:

Blockchain tehnologija je prerasla svoje korijene – kriptovalute – te sada nalazi potencijalnu primjenu u raznim područjima, od financijskih i transportnih usluga, energetskog sektora, ugovornih odnosa pa do programskog koda. No, dosta je i neizvjesnosti o čemu ću pisati na kraju članka.

Kako bih vam približio kriptovalute, potrebno je dalje približiti blockchain tehnologiju i obrnuto. Prva i najpoznatija kriptovaluta je Bitcoin, te će vam cijeli proces opisati preko njega.

Kako je sve počelo?

Osoba (ili grupa ljudi) pod nazivom Satoshi Nakamoto (pseudonim) je iskoristio postojeće kriptografske tehnologije i 2008. godine je objavio „whitepaper“ (vodič s objašnjenjem cijele ideje kriptovaluta) koji je poslao na mail osobama iz kriptografske zajednice. Sljedeće godine objavljen je kompjuterski program koji pokreće Bitcoin (prvu kriptovalutu), a zainteresirane osobe su sa svojim računalima i kompjutorskim programom koji pokreće Bitcoin počeli rudariti kriptovalutu (poslije o tome) i time je započeo cijeli sustav kriptovaluta. Danas postoji oko 1800 aktivnih kriptovaluta i 1670 „dead coins“.

Što je Bitcoin? A rudarenje?

Bitcoin je službeno zamišljen kao sistem u kojemu se transakcije odvijaju između krajnjih korisnika, nezavisno od bankarskih i financijskih institucija. Svaka transakcija se zapisuje i verificira od strane kompjutorskog programa i samog tehnološkog sistema – Blockchain (lanac blokova).

Kako sam već naveo, blockchain je knjiga zapisa SVIH transakcija „novčića“ (iako nisu novac) – u ovom slučaju Bitcoina – a transakcije su složene u blokove koje koriste kriptografsku validaciju kako bi se blokovi međusobno povezali (otuda naziv blockchain ili lanac blokova). Svaki blok se referira na prethodni blok i identificira prethodni blok, stoga je knjiga zapisa stalna (i uvijek se povećava), i svaki pokušaj promjene ili brisanja prethodne transakcije (koja je već u lancu) bi odmah upozorio sve sudionike u mreži (sljedeći blok je vezan na prethodni koji se pokušava mijenjati). Knjiga zapisa transakcija ne nalazi se na jednom mjestu, već svatko tko ima Bitcoin, ima svoj primjerak knjige koja se sinkronizira među svima u mreži. Do primjerka knjige može doći svatko tko želi.

Mreža se sastoji od Bitcoin Nodes (čvorovi), a to su zapravo računala koja pokreću Bitcoin kompjuterski program i sudjeluju u procesiranju transakcija. Na datum 25.09.2021 u mreži je sudjelovalo 11.734 čvorova tj. računala rasprostranjenih u čitavom svijetu (najveći broj u SAD i Njemačkoj, svaka po preko 1800). Čvorovi su odgovorni za održavanje mreže, to može biti bilo tko, te za to se ne prima naknada.

Kako izgleda cijeli proces? Kada korisnik pošalje transakciju (Bitcoin) primatelju, ona je poslana na par čvorova koji provjeravaju valjanost transakcije prije nego je pošalju na sljedeće čvorove, i tako dok se sve čvorove u mreži ne obavijesti o toj novoj transakciji „na čekanju“. Svaki čvor ima identičan primjerak knjige SVIH transakcija IKADA i provjeravaju da Bitcoin koji je „na čekanju“ nije stvoren izvan sustava tj. falsificiran.

Transakcija „na čekanju“ se nalazi u mempool-u (bazen) u kojoj se u svakom trenutku nalazi oko 10.000 takvih transakcija. Tu dolaze na red Bitcoin Miners (Rudari) koji su zapravo specijalizirani čvorovi koji preuzimaju blokove transakcija „na čekanju“, nasumično pogađaju velike nizove brojeva dok ne pogode ispravno rješenje koje otključava sljedeći blok. To rješenje je, kako sam i naveo, vezano za prethodni blok. Kada pogode ispravno rješenje kriptografskog zadatka, početna transakcija je postala „Potvrđena“ i ušla je u knjigu transakcija i primatelj je može primiti. Tada cijela mreža vidi da je pošiljatelj poslao transakciju, valjanost su provjerili svi čvorovi, rudari su je potvrdili. Prvi Rudar koji pronađe rješenje dobiva nagradu u obliku Bitcoina od strane mreže, ali i naknadu od pošiljatelja kako bi transakcija bila potvrđena što prije (ako želite brzo izvršiti transakciju potrebno je platiti naknadu da vaša transakcija uđe u prvi sljedeći blok).

Satoshi Nakamoto (osoba ili grupa) je odredio pravila mreže – konačan broj Bitcoina je određen na 21 milijun, a svake 4 godine naknada minerima se smanjuje za pola. U 2021. nagrada za 1 blok je 6,25 Bitcoina (toliko ih se doda u opticaj sa svakim blokom). Sada znate kako nastaju. Trenutno je u opticaju 18,8 milijuna Bitcoina i po tim pravilima puni broj će se dosegnuti broj 2140. godine. Jedan Bitcoin se sastoji od 100 milijuna satoshi-s ili sats (poput lipa u kunama).

Rudarenjem se danas bave uglavnom udruženja rudara (mining pool) i tvrtke budući da je za rudarenje potrebna skupa specijalizirana oprema i puno električne energije. Transakcija Bitcoina može zahtijevati i do 5.000 puta više električne energije od transakcije s VISA bankovnom karticom.

Mnogi kritiziraju kriptovalute i zbog velike potrošnje električne energije i štetnog utjecaja po okoliš. Za usporedbu, Bitcoin mreža godišnje potroši 129 TWh a Norveška 124TWh električne energije.

Jesu li sve kriptovalute jednake? Koliko vrijede?

Ne koriste sve kriptovalute blockchain tehnologiju, ali sve koriste neki oblik šifriranja za zaštitu podataka. Sve mreže ovise o računalima koje provode pravila i prenose kriptovalute između svojih korisnika. Vrijednost kriptovaluta ovisi o ponudi i potražnji za njima i ona na dnevnoj bazi može značajno varirati.

Mnoge tvrtke kreiraju svoje kriptovalute kao način prikupljanja financijskih sredstava. Primjerica tvrtka Greyp (hrvatski proizvođač električnih bicikala) je 2019. godine izdala Greyp token koji je kupilo 1.017 ulagača za iznos 1,44 mil €.

Nogometni klub PSG Germain je 2018. godine izdao svoju kriptovalutu PSG Token koja vlasnicima daje pravo glasa za pojedine odluke. Dolaskom Lea Messija u klub vrijednost je porasla na 40$ a prije toga se mogao kupiti za 10-20$.

Što se tiče fluktuacije vrijednosti kriptovaluta, primjerice, na dan 27.08.2021 vrijednost kriptovalute Arweave je pala 4,69% u samo 1h dok je yearn.finance porasla 1,37%.  Kriptovaluta Amp je pala 11,99% u mjesec dana, a Avalanch je porastao 273% u mjesec dana.

Bitcoin je  27.08.2020. vrijedio 11.467$, 14.04.2021. je vrijedio 63.554$, a 21.07.2021. je vrijedio 29.790$. Dakle, razlike u vrijednostima su jako velike.

Što mogu raditi s kriptovalutama? Koji su argumenti za njih?

Sa kriptovalutama možete trgovati sa drugim korisnicima istih, možete ih kupovati i prodavati u zamjenu za novac, a možete i plaćati na prodajnim mjestima koja to omogućuju, no takvih prodajnih mjesta nije velik broj. Trenutno oko 15.000 prodajnih mjesta prihvaća plaćanje Bitcoinom, dok plaćanje Ether-om (druga najpopularnija kriptovaluta) prihvaća oko 3.000 prodajnih mjesta. Nasuprot tome, plaćanje VISA-om prihvaća 46 milijuna prodajnih mjesta a Mastercard-om 37 milijuna.

U Hrvatskoj postoji sve više fizičkih kriptomjenjačnica (većinom u Zagrebu te par na obali) koje nude usluge razmjene Bitcoina za novac i obratno.

Glavni argument u korist kriptovaluta su direktne transakcije između korisnika, izbjegavanje posrednika kao što su banke i druge financijske institucije pa time i smanjenje troškova, brzina izvršenja transakcija, anonimnost, transparentnost, mogućnost praćenja transakcija, stalna i neizmjenjiva glavna knjiga, nemogućnost falsificiranja kriptovaluta. Prijenos sredstava između različitih zemalja se može obaviti u krakom roku, za razliku od i više dana, koliko može trebati određenim međunarodnim transakcijama da se sprovedu. U stvarnosti neki od ovih argumenata nisu u potpunosti zadovoljeni.

Primjerice, izbjegavanje naknade za transakcije i brzina izvršenja transakcije, budući da je rudarima potrebno platiti naknadu kako bi se transakcija izvršila što prije. Anonimnost, kao jedan od argumenata također ne stoji, jer su sve transakcije (ikada) zapisane u glavnoj knjizi koju svatko može dobiti. Rijetke su kriptovalute koje se mogu okarakterizirati kao potpuno anonimne, kao što je primjerice Monero budući da se bazira na drugačijoj tehnologiji.

Regulacija Kriptovaluta

Zbog velikih fluktuacija u vrijednosti i činjenice da se svakodnevno pojavljuju nove kriptovalute a stare gase, neke su zemlje stoga zabranile obavljanje transakcija kriptovalutama (kupovinu robe i usluga u zamjenu za kriptovalute) kako bi izbjegle moguću nepopravljivu štetu za gospodarstvo i stanovnike i spriječile nelegalne aktivnosti, dokle god se područje Kriptovaluta i Blockchain tehnologije ne regulira.

Kineska središnja banka je 24.09.2021. proglasila sve financijske transakcije kriptovalutama nezakonitim. Kina već duže vrijeme izražava nezadovoljstvo kriptovalutama zbog navodnih veza s prevarama, pranjem novca, prekomjernom potrošnjom energije i bojazni da bi njihovi građani preko noći mogli ostati bez svojih uloga. Po objavi te informacije, vrijednost Bitcoina je pala 5% na ispod 42.000$ a Ether je pao 10% u vrijednosti na ispod 2.800$.

Turska središnja banka je u travnju zabranila upotrebu kriptovaluta kao sredstva plaćanja između građana i tvrtki kako bi izbjegli moguću nepopravljivu štetu njihovom  gospodarstvu.

Nasuprot tome, El Salvador je od 06. rujna ove godine postala prva i jedina zemlja u svijetu koja Bitcoin prihvaća kao nacionalno sredstvo plaćanja, a Kuba je službeno najavila da će prihvatiti kriptovalute kao nacionalno sredstvo plaćanje budući da nemaju pristup proizvodima kartičnih kuća Visa ili MasterCard kao ni USD-u zbog embarga, te je ujedno upozorila svoje građane na sve rizike koje proizlaze iz toga. Zgodno je spomenuti da je El Salvador dom međunarodne kriminalne skupine MS-13 koja je nastala u Los Angelesu.

Socijalna mreža Twitter, koja često blokira njima neprikladan sadržaj i korisnike, je počela poticati plaćanje kriptovalutama tako što je u rujnu omogućila svim svojim iOS korisnicima da šalju ili primaju „napojnice“ u kriptovalutama i namjeravaju navedeno proširiti na sve platforme i korisnike.

Razvijene zemlje su najavile stvaranje svojih digitalnih valuta, tj. digitalnih verzija svojih nacionalnih valuta. Budući da će iza njih stajati centralna vlast, vrijednosti između digitalne i papirnate verzije bi trebale biti jednake tj. imati stalan omjer.

Razvoj i Regulacija Blockchain tehnologije

EU je prepoznala mogućnosti blockchain tehnologije u kojoj želi biti lider te je u tu svrhu Europska Komisija donijela i strategiju kojom to nastoji ostvariti. Samo u razdoblju 2016-2019 dodijeljeno je potpora u iznosu 180 milijuna €.

Od 2018. god, sve članice EU (+ Norveška i Lihtenšajn) su oformili EBP (European Blockchain Partnership) sa ciljem izgradnje EBSI (European Blockchain Services Infrastructure – čvorovi koji će podržavati EU blockchain mrežu). Trenutno je 25 aktivnih i 11 čvorova u postuku postavljanja. Mreža je namijenjena javnoj administraciji, komunikaciji poslovnih subjekata s javnim tijelima i građanima EU.

Potencijalna primjena blockchain je u raznim područjima, od financijskih i transportnih usluga, energetskog sektora do ugovornih odnosa i dr.

Razvijena kao tehnologija na kojoj počiva kriptovaluta, ona je prerasla svoje korijene. Dalja primjena blockchain tehnologije prvi put je viđena s razvojem Ethereum blockchain platforme u 2013. Iako taj sistem ima i svoju kriptovalutu Ether, ono što je ističe je i mogućnost, uz brojčane zapise, zapisivati i programski kod u glavnu knjigu, što se naziva „pametni ugovor“. To omogućuje npr. poslati određeni iznos kriptovalute na određeni datum. Drugi primjer je kupnja putnog osiguranja koja je zapisana u blockchain. Tzv. pametni ugovor će provjeriti ako je došlo da odgode leta i ako je tako, automatski prebaciti iznos osigurane svote korisniku. Zvuči odlično? Tu dolazimo do problema regulacije tehnologije – kako i kome se obratiti ako navedeni „pametni ugovor“ zakaže?

Kao rezultat toga, organizacije i pojedinci posljednjih godina istražuju blockchain i traže načine kako primijeniti i regulirati tehnologiju. Dobro dizajnirana blockchain mreža u teoriji može procesirati 10-ke tisuća transakciju u sekundi i koštati 0,00001c svaka, za razliku od Bitcoin mreže gdje transakcija može stajati i 2,5$.

Poznata je šala da je najkorišteniji software za razvoj blockchaina – PowerPoint.

Velike prepreke su činjenica da se radi o izuzetno kompleksnoj tehnologiji, nepoznate su implikacije regulacije i uporabe tehnologije i veliki su izazovi primjene. Recimo da je sada tehnologija regulirana i postoje pozitivni zakonski propisi. Vidimo da se danas velike korporacije, pa i javna tijela, često ne drže Zakona i to uglavnom bez posljedica. Tko jamči da ću u slučaju da tehnologija zakaže primiti isplatu osiguranog iznosa za otkazani let, kada se obveza ne drže niti oni koji bi prvenstveno trebali? Osobno vjerujem da će okolnosti postati normalne i zakoni se poštivati, bez iznimke, a moderne tehnologije nam biti na usluzi, umjesto upravljati nama. Do tada, svoje ugovorne odnose bilježim na komadu papira.

Zaključak

Zakonski regulatori tek trebaju donijeti univerzalna pravila reguliranja i tretmana kriptovaluta i blockchain tehnologije. Porezne vlasti širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, donijeli su svoj stav o tretmanu trgovanja kriptovalutama. Tržište kriptovaluta je doživjelo veliki rast u zadnjih par godina, no zbog svoje velike volatilnosti (raspon i brzina kretanja cijena), trgovanje kriptovalutama nosi sa sobom velike rizike i stoga treba biti jako oprezan. Ovime sam vam približio što su i kako funkcioniraju kriptovalute, što je blockchain tehnologija i koje su mogućnosti primjene te se nadam da ćete i drugima prenijeti nove informacije koje ste ovdje saznali.