• Uredi RIJEKA i ZAGREB

Blog

Pravo na očinski dopust od 1. kolovoza

Novo pravo – očinski dopust

Izmijenjeni Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se uvodi novo pravo, očinski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, stupa na snagu 1. kolovoza ove godine.

Novo pravo, očinski dopust uvodi se za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Pravo se može koristiti najkasnije do navršenih šest mjeseci djetetova života, a otac ga koristi neovisno o radnopravnom statusu majke.

Svrha očinskog dopusta je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. 

Za korištenje dopusta naknada plaće u punom iznosu

Za vrijeme njegova korištenja, naknada plaće isplaćivat će se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće, navodi Središnji državni ured za demografiju i mlade.
Zakonom se povećava i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za korištenja očinskog dopusta, za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće iznosi 100 posto osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5 posto proračunske osnovice odnosno 7.500,13 kuna, umjesto ranijih 170 posto, odnosno 5.654,20 kuna.
Nadalje, povećana je naknada plaće tijekom korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena na 110 posto proračunske osnovice odnosno 3.658,60 kuna, umjesto ranijih 2.328,20 kuna.

Za provedbu Zakona u ovoj godini 91 milijun kuna 

Navedeno povećanje odnosi se na roditeljski dopust koji se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta i to za prvo i drugo rođeno dijete te za korištenje prava na dopust za blizance, treće ili svako slijedeće dijete.
Za korisnike koji će na dan stupanja na snagu Zakona biti zatečeni u korištenju prava na novčanu potporu u visini utvrđenoj važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama i to prava na korištenje roditeljskog dopusta, dopusta za slučaj smrti djeteta u tijeku korištenja roditeljskog dopusta kao i prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će po službenoj dužnosti obračunavati naknade u visini propisanoj novim zakonom, jer je navedena novčana potpora za korisnike povoljnija, objavio je Središnji ured za demografiju i mlade.

Financijska sredstva potrebna za provedbu Zakona u ovoj godini iznose gotovo 91 milijun kuna, a za iduće godine 273 milijuna kuna na godišnjoj razini.

(HINA, 19. 7. 2022.)

Izmjene Zakona o radu

U Hrvatskoj se spremaju izmjene Zakona o radu. Tekst prijedloga izmjena Zakona o radu je u javnoj raspravi dostupnoj na Poveznici.

Najbitnije promjene zakona:

1. Ograničenje broja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri ugovora

  • Moguće će biti sklopiti samo tri ugovora o radu na određeno vrijeme ili aneksa ugovora kojima se određuje trajanje radnog odnosa kod istog poslodavca ili s njime povezanim poslodavcima.
  • Pauza između ugovora o radu na određeno vrijeme više neće biti dva mjeseca nego šest mjeseci.
  • Poslodavac će morati pisanim putem obrazložiti radniku zašto odbija sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je radnik uspješno odradio probni rad i radi već duže od šest mjeseci.
  • Ovime će se smanjiti broj radnika koji rade na određeno vrijeme, a posebno ako ih se prebacuje iz tvrtke u tvrtku koje sve imaju istu obitelj kao vlasnike, ili ih se forsira da budu nezaposleni dva mjeseca dok ne istekne pauza do novog zapošljavanja na određeno vrijeme.

2. Poslodavac smije ulaziti u stan radnika koji radi od kuće (!)

  • Poslodavci će trebati ugovoriti uvjete pod kojima će ulaziti u domove radnika koji rade od kuće kako bi mogli kontrolirati uvjete rada.
  • Rad od kuće će biti moguć ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljede na radu.
  • Bit će moguće ugovoriti rad od kuće kao stalni rad ili kao povremen, a ako traje duže od 15 dana u kontinuitetu, poslodavac treba odrediti i iznos naknade režijskih troškova radnika.
  • Ovime se omogućuje provjera radi li radnik uistinu iz mjesta koje je prijavio, što je bitno zbog poreznih razloga – plaćanje prireza, zaštite na radu i primjene hrvatskog Zakona o radu.

3. Produženje probnog rada ako je radnik odsutan s rada

  • Probni rad će i dalje trajati najduže šest mjeseci.
  • Ako je radnik bio odsutan tijekom probnog rada zbog bolovanja ili drugih prava, produžuje mu se probni rad za to vrijeme koje je bio odsutan.
    • Ovo do sada nije bilo moguće u privatnom sektoru i poslodavci su bili prisiljeni otkazati radniku u prvih šest mjeseci rada ili riskirati pa nastaviti radni odnos, iako se radnik nije imao prilike dokazati na probnom radu.
  • Probni rad se do sada smio ugovoriti na šest mjeseci iako je sam ugovor o radu bio sklopljen na šest mjeseci ili godinu dana. Time se je gubio smisao probnog rada, pa će po novom Zakonu trajanje probnog rada trebati biti proporcionalno trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme.

4. Radnik se smije zapošljavati za dodatne poslove slobodno

  • Do sada je za dodatni rad bilo potrebno da radnik dobije suglasnost od svojeg matičnog poslodavca, što se mijenja i samo u rijetkim slučajevima se matični poslodavac smije usprotiviti tome da radnik u slobodno vrijeme ima dodatan posao.
  • Povećava se i broj radnih sati s 8 na 16 sati tjedno ako je ugovor o radu za dodatni rad sklopljen na četiri mjeseca ili kraće.
  • Ovime se želi potaknuti radnike da u slobodno vrijeme voze taksije, rade dostave, obavljaju čišćenja, i općenito da se zadovolji potreba za radnom snagom među domaćim radnicima.

5. Light bolovanje i neplaćeni dopust za skrb o članovima kućanstva

  • Radnik će smjeti koristiti neplaćeni dopust za obiteljske potrebe u trajanju pet radnih dana godišnje. Predviđa se da će se taj dopust koristiti za skrb o starijima, što je već dugo vremena potreba zbog čega se ne može otvarati bolovanje.
  • Uvodi se i light bolovanje, pa će radnici smjeti izostati s posla jednom godišnje bez posebnih opravdanja, na trošak poslodavca. Poslodavac propisuje koliko će trajati light bolovanje, a zapadni standard je oko tjedan dana.

6. Nema otkaznog roka ni otpremnine za radnike starije od 65 godina života i 15 godina staža

  • Ova će promjena omogućiti zapošljavanje starijih radnika koji već imaju mirovinu ili će je tek ostvariti, jer će ih biti jednostavnije zapošljavati i otpuštati.

7. Dva povjerenika za zaštitu dostojanstva ako poslodavac zapošljava 75 ili više radnika

  • Do sada je bilo dovoljno da postoji jedan povjerenik za zaštitu dostojanstva u tvrtkama.
  • Po novom modelu će trebati postojati dva povjerenika, muškarac i žena, kod svih poslodavaca koji zapošljavaju 75 ili više radnika.

8. Prilagodba digitalnih platformi tijekom 2023. godine

  • Digitalne platforme, kao što su dostavne platforme, platforme za taxi usluge i slično, morat će se upisati u posebnu evidenciju.
  • Agregatorilokalni posrednici u zapošljavanju radnika koji rade za digitalne platforme, dobivaju detaljnije obveze prema radnicima. Promjene će stupiti na snagu tek 2024. godine.

9. Diskriminacija radnika koji nisu članovi sindikata

  • Kolektivnim ugovorom će biti moguće dati veću božićnicu i slična materijalna prava samo radnicima koji su članovi sindikata.
  • Ta dodatna prava ne smiju prijeći dvostruki iznos godišnje sindikalne članarine. Ovo će potaknuti učlanjivanje u nezavisne sindikate i osnivanje novih sindikata u sektorima u kojima već postoje kolektivni ugovori.

(Savjetovanje.hr  16.07.2022.)

Ovrhe na plaći provoditi će samo FINA, NE Poslodavci!

Ovrhe na plaće i mirovine provodit će samo Fina, NE poslodavci

Zbog uvođenja eura morat će se promijeniti čitav niz zakona, a jedan od njih je Ovršni zakon, čije izmjene Ministarstvo pravosuđa i uprave upućuje u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Sve norme koje su spominjale kunu zamijenit će se tako da će se vrijednosti i vrijednosni pragovi prikazati u eurima. To, međutim, nisu jedine novosti.

Zakonskim izmjenama rasteretit će se poslodavci, a potrošači dodatno zaštititi od ništetnih ugovora. Prema sadašnjem sustavu glavninu ovrha na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (Fina), no osim nje izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima provode Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i poslodavci.

Poslodavci već dulje negoduju na tu obavezu, ističu da im ona predstavlja velik administrativni teret, a isto to tvrde i u HZMO-u. Kao jedan od argumenata za ukidanje te njihove obaveze ističe se da je izrazito teško uspostaviti jedinstveni red prednosti naplate potraživanja.

U Ministarstvu pravosuđa su uvidjeli da su poslodavci nerijetko u nedoumici koji dio plaće treba isplatiti na takozvani zaštićeni račun, a koji na tekući.

“Analiza sustava pokazala je da postoje različita tumačenja o pred nosnom redu ovrhovoditelja u po stupcima izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima kada je provodi Fina i kada je provode poslodavci i HZMO. Kako bi se uspostavio jedinstven sustav, predlaže se da ovrhe na novčanim sredstvima ubuduće provodi samo Fina, a da se poslodavci i HZMO oslobode provođenja ovrhe na plaći i mirovini”, kažu u Ministarstvu pravosuđa i dodaju da će jedina iznimka biti slučajevi u kojima se radi o naknadama za uzdržavanje djece.

(HINA, 4. 6. 2022.)

Isplate primitaka na račun kreditne institucije Revolut Bank UAB

Hrvatska narodna banka je od 1. lipnja 2022. Revolut Bank UAB izdala odobrenje o proširenju pružanja usluga na području Republike Hrvatske, a temeljem kojeg će ista osim pružanja usluga primanja depozita i ostalih povratnih sredstava, započeti s pružanjem i platnih usluga točnije usluga otvaranja i vođenja računa za plaćanje kao što su tekući račun ili žiroračun u Republici Hrvatskoj.

Slijedom navedenog, budući da je istoj izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga na području Republike Hrvatske, isplatu primitaka (plaće i drugih primitaka) moguće je izvršiti na račun otvoren kod Revolut Bank UAB.

Povrat poreza za 2021.godinu

Od ponedjeljka, 2. svibnja kreće isplata povrata poreza na dohodak za 2021. godinu, a to pravo je ostvarilo gotovo 664 tisuće poreznih obveznika u visini od 1,7 milijardi kuna.

Pravo na povrat poreza utvrđeno je kod 663.564 porezna obveznika u iznosu od 1,7 milijardi kuna, dok 91.179 građana mora uplatiti razliku poreza u državni proračun u iznosu od 316 milijuna kuna.

Dakle, to je neto nešto više od 1,3 milijarde kuna povrata poreza. Povrat poreza će se u najvećem dijelu odviti do kraja svibnja.

Od gotovo 664 tisuće poreznih obveznika koji ostvaruju pravo na povrat, 146 tisuća su mladi, koji bi trebali ostvariti povrat od oko 640 milijuna kuna.

1 2 3 5