• Adresa: Prolaz Marije K. Kozulić 2, 51000 Rijeka - Poslovni Centar Zagrad

Author Archives: onyxfin_fnopuu

Najbogatija osoba na planeti?

Autor članka: Miljenko Lucić, dipl.oec, ovlašteni računovođa

Članak je originalno objavljen na portalu Logično.com.

Jeste li se kada zapitali čime se bave materijalno najbogatiji ljudi na planeti? Odakle te vrijednosti, i tko su oni uopće? Elon Musk je u ovom trenutku, kažu, najbogatija osoba na planeti. Na dan 11.11.2021, njegovo bogatstvo je iznosilo 299 milijardi $ po metodologiji izračuna Bloomberg Billionaires Index i taj iznos se sastoji od njegovih udjela u tvrtkama Tesla, Inc. koja je tržišno najvrednija automobilska tvrtka, zatim u SpaceX, Boring Co, Starlink i dr.

Koliko je to?

Prije nego nastavim, ukratko ću vam objasniti ljestvicu poretka velikih brojeva pošto nije jednaka u svijetu. Ljestvica koja se koristi u kontinentalnoj Europi, Indiji i drugdje naziva se dugom ljestvicom odnosno (engleski) long scale, dok se u SAD-u a odnedavna i u Velikoj  Britaniji koristi ljestvica koja se naziva kratkom ljestvicom odnosno (engleski) short scale. Ljestvice su jednake do broja milijun ( ) i nakon toga se razlikuju. Milijarde $ koje sam iznad naveo su europske vrijednosti (i koristiti ću ih u članku), dok je ista vrijednost u SAD-u bilijun $ stoga imajte to ubuduće na umu ovisno o izvorima informacija. Ispod je usporedni prikaz ljestvica:

Najbogatija osoba na planeti? 1

Tko su najbogatiji ljudi?

Listu 10 najbogatijih ljudi čine, redom: Elon Musk, Jeff Bezos (Amazon), Bernard Arnault (LVMH), Bill Gates (Microsoft), Larry Page i Sergey Brin (Alphabet tj. Google), Mark Zuckerberg (Meta Platforms tj. Facebook), Steve Ballmer (Microsoft), Larry Ellison (Oracle) i Warren Buffet (Berkshire Hathaway). Naveo sam glavne tvrtke navedenih osoba za lakše razumijevanje. Za pojašnjenje, LVMH je skraćenica za Louis Vuitton Moet Hennessy (proizvođač luksuznih dobara), Oracle je IT tvrtka poznata po svojim bazama podataka, a Berkshire Hathaway je investicijska grupa čiji vlasnik je izjavio da će do svoje smrti (zna li možda datum?) donirati većinu svog materijalnog bogatstva a velik dio zakladi Bill i Melinda Gates. Ostali su većini poznati. Na toj listi se ističe Elon Musk – osim što je na vrhu ljestvice, on je medijska zvijezda, ima „vojsku“ sljedbenika koji putem društvenih mreža i medija opravdavaju svaki njegov potez ma koliko se protivio zdravoj logici, te je pokretač globalnog trenda elektrifikacije automobila. Preko dvije trećine njegovog imetka dolazi od njegovog udjela u Tesla, Inc. te je ona i tema ovog članka.

Osobno smatram da ova lista nije točna iz više razloga, jedan je da se vrijednostima manipulira što ću vam prikazati na primjeru ovog članka, a drugi razlog je da u njoj nedostaju mnogi i u tu svrhu preporučam da pogledate izvrstan dokumentarac „MONOPOLY: Who Owns the World?“ na poveznici ili na ovoj.

Što je Tesla, Inc?

Riječ je o automobilskoj i energetskoj tvrtci sa sjedištem u SAD, Kalifornija. Osnovana je 2003., a sljedeće godine, investiranjem u nju, najveći pojedinačni vlasnik je postao Elon Musk. Bavi se proizvodnjom električnih vozila, baterijskih sustava za pohranu energije, solarnih panela i crijepova i sa time povezanih usluga. Proizvodnja prvog vozila, Tesla Roadster, je započela 2009., nakon čega su uslijedili Model S (2012.), Model X SUV (2015.), Model 3 (2017.) i Model Y (2020.). U 2020. god prodali su 499.550 vozila, a u prvih devet mjeseci 2021. prodali su 627.572 vozila. Model 3 je prvi električni automobil koji je prodan u više od milijun primjeraka (do lipnja 2021.)  U listopadu 2021. tržišna vrijednost im je prešla iznos od 1 bilijun $ čime je postala tržišno najvrednija automobilska tvrtka. Zapošljava preko 70.000 ljudi. Proizvodnja se odvija u četiri tvornice uz dvije koje su još u izgradnji (4 u SAD, 1 u Kini i 1 u Njemačkoj). Javno su prozivani za kreativno računovodstvo, povredu radnih prava te neriješene tehničke probleme s vozilima. I što je u svemu tome nelogično, pitate se?

Tržišna vrijednost

Ispod je prikaz 10 tržišno najvrijednijih automobilskih tvrtki:

Najbogatija osoba na planeti? 2

Među prvih 10, Teslina tržišna vrijednost (1,2 bilijuna $) je veća od vrijednosti svih ostalih devet zajedno (1 bilijun $ kumulativno), a istovremeno su svi ostali zajedno prodali 35.679.296 vozila u 2020. god. a Tesla 499.647 vozila u 2020.god. To je 71 puta više! U ovoj godini u prvih devet mjeseci Tesla je prodala 627.572 vozila no i dalje je vidljiv ogroman nesrazmjer između godišnje prodaje vozila i tržišne vrijednosti. Kako je to moguće? Za odgovor, logično je postaviti dalja pitanja, da li primjerice Tesla ima toliko veću imovinu od ostalih? Nema. Da li posjeduje neku tehnologiju koju drugi nemaju? Ne, Toyota, Volkswagen, Daimler, BYD i drugi već proizvode i prodaju potpuno električna vozila, dok je NIO kineski proizvođač isključivo električnih vozila. Mercedes je poznat kao najveći inovator u auto industriji. Možda električna vozila imaju veću vrijednost s vremenom? Nemaju a evo i kratko objašnjenje. Prema istraživanju sveučilišta Wharton iz Pennsylvania, SAD, cijena baterija za električna vozila u 2020. je 144$/kWh, a predviđanja BloombergNEF su da će se do 2023. cijena približiti 100$/kWh. Tesla vozila imaju kapacitet 54-100 kWh i garanciju 8 godina ili 160.000-240.000 km. Vjerojatno će nakon toga bateriju trebati zamijeniti. Znači da ćete ili platiti pozamašan iznos za nove baterije ili ćete u dvorištu imati ogroman tablet (ovo vrijedi za sva električna vozila). Možda su Teslina električna vozila „čista“ i ne zagađuju okoliš? U proizvodnji baterija koriste se rijetki metali u čijem vađenju se jako zagađuje okoliš, kao što je primjerice litij, a za proizvodnju električne energije ćemo i dalje trebati plin, naftu, ugljen, nuklearne elektrane itd. O problemu skladištenja starih baterija za sada u javnosti nema polemika. Dakle logičnih argumenata zašto Tesla ima toliku tržišnu vrijednost ne nalazim.

Navesti ću vam za primjer jedan pokazatelj uspješnosti poslovanja – neto profitna marža – odnos čiste neto dobiti poduzeća i njegovih ukupno ostvarenih prihoda. Ukratko, to je postotak koji od ostvarenih prihoda koji ostaje tvrtci kao čista dobit. Primjerice ako nam je prihod 100 kn a neto profitna marža 15%, to znači da imamo čistu dobit 15 kn na navedene prihode. Negativna neto profitna marža znači da tvrtka od prodaje tj. od prihoda ne može pokriti svoje troškove.

Ispod je prikaz prosječne 5-godišnje neto profitne marže na dan 30.06.2020.:

Najbogatija osoba na planeti? 3

Teslina neto profitna marža je 31.12.2020. iznosila 2,19% a 30.09.2021 je iznosila 7,40%, što popravlja prosjek, koji je i dalje negativan. Kako su naglo došli do takvih pozitivnih vrijednosti? O tome poslije.

Medijske manipulacije

Tvrtka Tesla, Inc. i njen najveći pojedinačni vlasnik Elon Musk su sinonimi. On je šoumen, vješt prodavač i zvijezda društvenih mreža sa velikom bazom obožavatelja koji ga slijepo slušaju, brane i ignoriraju činjenice, što on vješto koristi, a što je zajedno s neispunjenim obećanjima, što je njegova uobičajena praksa, dovelo do astronomski nerealne tržišne vrijednosti Tesle. Oboje su bili predmetom raznih tužbi zbog izjava i poslovnih poteza svog najvećeg vlasnika. Primjera je dovoljno za napisati knjigu, stoga ću vam prikazati neke najvažnije.

Još od 2015. Tesla reklamira mogućnost potpuno autonomne vožnju za koju je Musk tada tvrdio da je će navedeno biti moguće za 2 godine. Već sljedeće godine je tvrdio da sve nove Tesle imaju tehničku mogućnost autonomne vožnje ali da software treba još podesiti. 2019. godine je tvrdio da će navedena opcija biti dostupna u 2020. god. I tako dalje. Do danas, potpuno autonomna vožnja nije moguća.

Kada je Musk najavio električni automobil „za mase“, Model 3, obećao je velikoserijsku proizvodnju, a za vozila se morao uplatiti polog. Potražnja je, medijski prikazano, bila ogromna. Potencijalni kupci su čekali u redovima kako bi uplatili polog. Proizvodnja je kasnila zbog tehničkih poteškoća i nije mogla zadovoljiti potražnju te su kupci i godinama čekali na svoja vozila. Cijela situacija je redovito medijski praćena, a Elon Musk je čak i spavao u tvornici kako bi riješio navedene probleme. Istina ili marketing? Prosudite sami.

Tijekom ove godine Tesla je spekulirajući s Bitcoin-om zaradila preko milijarde $ u rastu vrijednosti Bitcoina, što je više od zarade na prodaji vozila. Kada je objavljeno da će se vozila moći plaćati Bitcoinom, cijena Bitcoina je porasla za skoro 5%. Poznato je da Muskove tweet objave uzrokuju velike fluktuacije u vrijednosti Bitcoin-a i drugih kriptovaluta kojima i Tesla i on trguju, što je materijal za ozbiljnu istragu, no SAD (a danas i ostatak svijeta) je poznata po tome da moćni i bogati ne odgovaraju za takve nemoralne poteze. To je jedan od razloga naglog porasta neto profitne marže u ovoj godini.

A sada vrhunac manipulacije – početkom svibnja 2020. godine serijom objava na tweeteru, u kojima je rekao da će prodati gotovo cijeli svoj imetak, srušio je vrijednost dionica Tesle za 14 milijardi $. Finalni tweet glasio je „Freedom“. Vjerni štovatelji njegovog lika i djela to su objašnjavali da je to utjelovljenje američkog slobodnog duha. A što je s dioničarima kojima je srušio vrijednost ulaganja? Očigledno mu nisu bitni. U listopadu 2021. objavom rent-a-car kuće Hertz da su naručili 100.000 Tesla vozila, vrijednost dionica je skočila za 13%, no odmah potom Musk je srušio vrijednost dionica za 4% objavom na tweeteru kako ugovor nije sklopljen. I konačno tweet početkom studenog ove godine. Svojim pratiteljima je postavio anketno pitanje, uz obećanje da će se držati rezultata ankete, da li prodati svojih 10% dionica Tesle. 58% od 3,5 milijuna (!) sudionika ankete odgovorilo je pozitivno, i time je opet srušio vrijednost dionica.

Dakle postupiti će tako jer su, eto, njegovi pratitelji tako odlučili iako je stvarnost drugačija. O čemu se radi? 2012. godine dobio je dioničke opcije, što je ugovor o naknadama između poslodavca i zaposlenika koji zaposleniku (Musk je tada službeno bio CEO Tesle) daju pravo kupnje određenog broja dionica po određenoj cijeni unutar zadanog vremenskog roka. Elon Musk ima dioničke opcije koje ističu u kolovozu 2022. godine. Po njima ima pravo kupnje 22,86 milijuna dionica po cijeni 6,24$ po dionici. Vrijednost dionica prije anketnog pitanja je bila 1.221,44 $. Po tome bi u tom trenutku njegov kapitalni dobitak u dionicama iznosio 28 milijardi $, što s poreznom stopom u iznosu 54,1% iznosi preko 15 milijardi $ poreza. To su razlozi zašto svojim manipulacijama diže i spušta vrijednosti dionica, pritom uopće ne mareći za druge ulagače.

Poslovna praksa

Musk je 2016. godine, kao većinski dioničar tvrtke SolarCity (koju su osnovali njegovi bratići) koja proizvodi solarne panele i koja je bila pred bankrotom, odlučio da Tesla kupi istu, integrira je i tako spasi. To bi bilo u redu da je Tesla isključivo njegova privatna kompanija. No, budući da je dioničko društvo, dioničari Tesle su podigli tužbu na iznos 9,4 milijarde $ a parnica je još u tijeku.

Od 2018. godine Teslu je napustilo preko 30 vodećih manadžera, uključujući direktora fiinancija i gotovo cijeli pravni i financijski odjel. Smatrate li da vrhunski menadžeri napuštaju vrhunske tvrtke? Taj odgovor prepuštam vama.

2013. godine Tesla je od države Nevada dobila 1,3 milijarde $ u poreznim olakšicama i poticajima s rokom korištenja 20 godina a već sljedeće godine država New York im je dodijelila 750 milijuna $ u zamjenu za stvaranje 5.000 „clean energy“ radnih mjesta što do danas nije ostvareno a poticaji nisu vraćeni. U 2019. godini Tesla je u Kini dobila porezno oslobođenje u iznosu od 10% na cijenu koju plaćaju kupci.

Tesla zarađuje više od prodaje regulatornih kredita nego od prodaje vozila i baterija. O čemu se radi? Kako bi smanjili količine ugljičnog dioksida (CO2), vlade širom svijeta (EU i SAD) su uvele poticaje proizvođačima električnih vozila i onima čija vozila emitiraju male količine CO2. Oni proizvođači koji ne zadovolje minimalne parametre dobivaju kazne ili mogu od drugih proizvođača, koji imaju višak, kupiti regulatorne kredite kako ne bi plaćali kazne. Tesla kao proizvođač isključivo električnih vozila uvijek ima višak regulatornih kredita koje prodaje drugim proizvođačima i to im je čista dobit, tu nema troška. Ovo je drugi razlog nagle pojave pozitivnih pokazatelja poslovanja. U tablici ispod je usporedba neto rezultata i prihoda od regulatornih kredita. Imajte na umu da je prihod od prodaje regulatornih kredita sadržan u neto rezultatu poslovanja:

Najbogatija osoba na planeti? 4

Primjerice Stellantis grupa (nastala spajanjem francuskog PSA i Fiat-Chryslera) je u periodu 2019.-2021. od Tesle kupila „zelenih“ kredita u iznosu 2,43 milijarde $. Predviđanja Credit Suisse su da će u 2021. navedeni prihod Tesle dosegnuti 2 milijarde $.

Zaključak

Tržišna vrijednost Tesle (i bogatstvo Elona Muska) je sve samo ne realno. Ona je ogroman balon koji će se ispuhati i pritom unesrećiti mnoge investitore. IIi kako je rekao britanski bankar i analitičar M. Feierstein: „Tesla i Bitcoin su savršeni partneri – prvi je prenapuhana, riskantna investicija koja će najvjerojatnije završiti u suzama, dok je druga… jednaka“. Elonu Musku možemo „zahvaliti“ sljedeće – potezima i izjavama koje koristi kako bi napuhao svoju materijalnu vrijednost i vodio poslovne poduhvate, otvorio nam je oči i pokazao kako funkcionira taj paralelni svijet. Uvjeren sam da jednako postupaju i drugi, na malo suptilniji način. Svaki razvod, nesuvisle i nelogične izjave, razne novinske „vijesti“ su dobro promišljeni potezi i imaju svoj cilj. Poznata je činjenica da u SAD-u najbogatiji plaćaju najmanje poreza – federalni porezni kodeks sadrži oko 75.000 stranica propisa i samo se rijetki u tome snalaze.

Stvari često nisu onakvima kakvima se prikazuju, stoga uvijek kopajte dublje, propitkujte i tražite informacije.

Što su kriptovalute i kako funkcioniraju

Autor članka: Miljenko Lucić, dipl.oec, ovlašteni računovođa

Članak je originalno objavljen na portalu Logično.

U medijima smo zatrpani vijestima i člancima u kojima se spominju kriptovalute, bitcoin, blockchain, rudarenje. Iz iskustva vam mogu reći da neki, bilo to zbog manjka vremena, bilo zbog nepotpunih informacija, možda nisu upoznati sa materijom, a možda nisu sigurni gdje i koga pitati za informacije. Ako ste i vi među njima, onda ste na pravom mjestu. Tema je opširna te ću nastojati sažeto vam približiti o čemu je riječ.

Kriptovaluta (ili digitalna valuta) i novac

Potrebno je razlikovati digitalne valute (ili kriptovalute što je uopćen pojam) od elektroničkog oblika novca. Elektronički oblik novca je vaš bankovni račun na kojemu je iskazana određena količina novca i povezana je sa fizičkim novcem. Digitalne valute nisu povezane sa fizičkim novcem.

Fizički novac (stručni naziv je FIAT novac) je izdala Država, i njegova vrijednost je vezana za stanje ekonomije i način kako država upravlja svojim gospodarstvom. Digitalne valute nisu vezane za fizički novac, iza njih ne stoji država, javno-pravno tijelo niti gospodarstvo, postoje samo u digitalnom obliku i nisu opipljive, njihova vrijednost ovisi o investitorima, informacijama (pa i glasinama u medijima), mreži na kojoj postoje i ljudima koji stoje iza nje, te njihovoj ponudi kao i potražnji za njima tako da im vrijednost (izražena u priznatim svjetskim valutama) značajno varira. Kako iza njih ne stoji niti jedna vlada, a i granice među državama ne utječu na njih, vrijednost im je jednaka u cijelom svijetu.

Da li su kriptovalute Novac?

Ne. Kriptovalute ne zadovoljavaju definiciju novca prema Međunarodnim računovodstvenim standardima, međutim porezne vlasti i zakonski regulatori imaju svoje viđenje kriptovaluta i smještaju ih u svoje pravne okvire. Trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom, u skladu s presudom Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015. godine.

Blockchain tehnologija

Blockchain i kriptovalute su direktno vezani jedno uz drugo.

Slikovito, blockchain je glavna knjiga zapisa, poput analitičke Bilance poduzeća. Ona se sastoji od blokova u kojima se nalaze zapisi svih transakcija u digitalnom obliku, a blokovi su međusobno povezani. Svaki blok ima jedinstvenu oznaku koja je direktno vezana na jedinstvenu oznaku prethodnog bloka, te tako tvori lanac. Ta glavna knjiga je decentralizirana, znači nije na jednom mjestu već je pohranjena na svim računalima korisnika te blockchain mreže. Većina knjiga je javna no postoje i one koje nisu javne. Na slici ispod možete vidjeti princip funkcioniranja Blockchain tehnologije:

Blockchain tehnologija je prerasla svoje korijene – kriptovalute – te sada nalazi potencijalnu primjenu u raznim područjima, od financijskih i transportnih usluga, energetskog sektora, ugovornih odnosa pa do programskog koda. No, dosta je i neizvjesnosti o čemu ću pisati na kraju članka.

Kako bih vam približio kriptovalute, potrebno je dalje približiti blockchain tehnologiju i obrnuto. Prva i najpoznatija kriptovaluta je Bitcoin, te će vam cijeli proces opisati preko njega.

Kako je sve počelo?

Osoba (ili grupa ljudi) pod nazivom Satoshi Nakamoto (pseudonim) je iskoristio postojeće kriptografske tehnologije i 2008. godine je objavio „whitepaper“ (vodič s objašnjenjem cijele ideje kriptovaluta) koji je poslao na mail osobama iz kriptografske zajednice. Sljedeće godine objavljen je kompjuterski program koji pokreće Bitcoin (prvu kriptovalutu), a zainteresirane osobe su sa svojim računalima i kompjutorskim programom koji pokreće Bitcoin počeli rudariti kriptovalutu (poslije o tome) i time je započeo cijeli sustav kriptovaluta. Danas postoji oko 1800 aktivnih kriptovaluta i 1670 „dead coins“.

Što je Bitcoin? A rudarenje?

Bitcoin je službeno zamišljen kao sistem u kojemu se transakcije odvijaju između krajnjih korisnika, nezavisno od bankarskih i financijskih institucija. Svaka transakcija se zapisuje i verificira od strane kompjutorskog programa i samog tehnološkog sistema – Blockchain (lanac blokova).

Kako sam već naveo, blockchain je knjiga zapisa SVIH transakcija „novčića“ (iako nisu novac) – u ovom slučaju Bitcoina – a transakcije su složene u blokove koje koriste kriptografsku validaciju kako bi se blokovi međusobno povezali (otuda naziv blockchain ili lanac blokova). Svaki blok se referira na prethodni blok i identificira prethodni blok, stoga je knjiga zapisa stalna (i uvijek se povećava), i svaki pokušaj promjene ili brisanja prethodne transakcije (koja je već u lancu) bi odmah upozorio sve sudionike u mreži (sljedeći blok je vezan na prethodni koji se pokušava mijenjati). Knjiga zapisa transakcija ne nalazi se na jednom mjestu, već svatko tko ima Bitcoin, ima svoj primjerak knjige koja se sinkronizira među svima u mreži. Do primjerka knjige može doći svatko tko želi.

Mreža se sastoji od Bitcoin Nodes (čvorovi), a to su zapravo računala koja pokreću Bitcoin kompjuterski program i sudjeluju u procesiranju transakcija. Na datum 25.09.2021 u mreži je sudjelovalo 11.734 čvorova tj. računala rasprostranjenih u čitavom svijetu (najveći broj u SAD i Njemačkoj, svaka po preko 1800). Čvorovi su odgovorni za održavanje mreže, to može biti bilo tko, te za to se ne prima naknada.

Kako izgleda cijeli proces? Kada korisnik pošalje transakciju (Bitcoin) primatelju, ona je poslana na par čvorova koji provjeravaju valjanost transakcije prije nego je pošalju na sljedeće čvorove, i tako dok se sve čvorove u mreži ne obavijesti o toj novoj transakciji „na čekanju“. Svaki čvor ima identičan primjerak knjige SVIH transakcija IKADA i provjeravaju da Bitcoin koji je „na čekanju“ nije stvoren izvan sustava tj. falsificiran.

Transakcija „na čekanju“ se nalazi u mempool-u (bazen) u kojoj se u svakom trenutku nalazi oko 10.000 takvih transakcija. Tu dolaze na red Bitcoin Miners (Rudari) koji su zapravo specijalizirani čvorovi koji preuzimaju blokove transakcija „na čekanju“, nasumično pogađaju velike nizove brojeva dok ne pogode ispravno rješenje koje otključava sljedeći blok. To rješenje je, kako sam i naveo, vezano za prethodni blok. Kada pogode ispravno rješenje kriptografskog zadatka, početna transakcija je postala „Potvrđena“ i ušla je u knjigu transakcija i primatelj je može primiti. Tada cijela mreža vidi da je pošiljatelj poslao transakciju, valjanost su provjerili svi čvorovi, rudari su je potvrdili. Prvi Rudar koji pronađe rješenje dobiva nagradu u obliku Bitcoina od strane mreže, ali i naknadu od pošiljatelja kako bi transakcija bila potvrđena što prije (ako želite brzo izvršiti transakciju potrebno je platiti naknadu da vaša transakcija uđe u prvi sljedeći blok).

Satoshi Nakamoto (osoba ili grupa) je odredio pravila mreže – konačan broj Bitcoina je određen na 21 milijun, a svake 4 godine naknada minerima se smanjuje za pola. U 2021. nagrada za 1 blok je 6,25 Bitcoina (toliko ih se doda u opticaj sa svakim blokom). Sada znate kako nastaju. Trenutno je u opticaju 18,8 milijuna Bitcoina i po tim pravilima puni broj će se dosegnuti broj 2140. godine. Jedan Bitcoin se sastoji od 100 milijuna satoshi-s ili sats (poput lipa u kunama).

Rudarenjem se danas bave uglavnom udruženja rudara (mining pool) i tvrtke budući da je za rudarenje potrebna skupa specijalizirana oprema i puno električne energije. Transakcija Bitcoina može zahtijevati i do 5.000 puta više električne energije od transakcije s VISA bankovnom karticom.

Mnogi kritiziraju kriptovalute i zbog velike potrošnje električne energije i štetnog utjecaja po okoliš. Za usporedbu, Bitcoin mreža godišnje potroši 129 TWh a Norveška 124TWh električne energije.

Jesu li sve kriptovalute jednake? Koliko vrijede?

Ne koriste sve kriptovalute blockchain tehnologiju, ali sve koriste neki oblik šifriranja za zaštitu podataka. Sve mreže ovise o računalima koje provode pravila i prenose kriptovalute između svojih korisnika. Vrijednost kriptovaluta ovisi o ponudi i potražnji za njima i ona na dnevnoj bazi može značajno varirati.

Mnoge tvrtke kreiraju svoje kriptovalute kao način prikupljanja financijskih sredstava. Primjerica tvrtka Greyp (hrvatski proizvođač električnih bicikala) je 2019. godine izdala Greyp token koji je kupilo 1.017 ulagača za iznos 1,44 mil €.

Nogometni klub PSG Germain je 2018. godine izdao svoju kriptovalutu PSG Token koja vlasnicima daje pravo glasa za pojedine odluke. Dolaskom Lea Messija u klub vrijednost je porasla na 40$ a prije toga se mogao kupiti za 10-20$.

Što se tiče fluktuacije vrijednosti kriptovaluta, primjerice, na dan 27.08.2021 vrijednost kriptovalute Arweave je pala 4,69% u samo 1h dok je yearn.finance porasla 1,37%.  Kriptovaluta Amp je pala 11,99% u mjesec dana, a Avalanch je porastao 273% u mjesec dana.

Bitcoin je  27.08.2020. vrijedio 11.467$, 14.04.2021. je vrijedio 63.554$, a 21.07.2021. je vrijedio 29.790$. Dakle, razlike u vrijednostima su jako velike.

Što mogu raditi s kriptovalutama? Koji su argumenti za njih?

Sa kriptovalutama možete trgovati sa drugim korisnicima istih, možete ih kupovati i prodavati u zamjenu za novac, a možete i plaćati na prodajnim mjestima koja to omogućuju, no takvih prodajnih mjesta nije velik broj. Trenutno oko 15.000 prodajnih mjesta prihvaća plaćanje Bitcoinom, dok plaćanje Ether-om (druga najpopularnija kriptovaluta) prihvaća oko 3.000 prodajnih mjesta. Nasuprot tome, plaćanje VISA-om prihvaća 46 milijuna prodajnih mjesta a Mastercard-om 37 milijuna.

U Hrvatskoj postoji sve više fizičkih kriptomjenjačnica (većinom u Zagrebu te par na obali) koje nude usluge razmjene Bitcoina za novac i obratno.

Glavni argument u korist kriptovaluta su direktne transakcije između korisnika, izbjegavanje posrednika kao što su banke i druge financijske institucije pa time i smanjenje troškova, brzina izvršenja transakcija, anonimnost, transparentnost, mogućnost praćenja transakcija, stalna i neizmjenjiva glavna knjiga, nemogućnost falsificiranja kriptovaluta. Prijenos sredstava između različitih zemalja se može obaviti u krakom roku, za razliku od i više dana, koliko može trebati određenim međunarodnim transakcijama da se sprovedu. U stvarnosti neki od ovih argumenata nisu u potpunosti zadovoljeni.

Primjerice, izbjegavanje naknade za transakcije i brzina izvršenja transakcije, budući da je rudarima potrebno platiti naknadu kako bi se transakcija izvršila što prije. Anonimnost, kao jedan od argumenata također ne stoji, jer su sve transakcije (ikada) zapisane u glavnoj knjizi koju svatko može dobiti. Rijetke su kriptovalute koje se mogu okarakterizirati kao potpuno anonimne, kao što je primjerice Monero budući da se bazira na drugačijoj tehnologiji.

Regulacija Kriptovaluta

Zbog velikih fluktuacija u vrijednosti i činjenice da se svakodnevno pojavljuju nove kriptovalute a stare gase, neke su zemlje stoga zabranile obavljanje transakcija kriptovalutama (kupovinu robe i usluga u zamjenu za kriptovalute) kako bi izbjegle moguću nepopravljivu štetu za gospodarstvo i stanovnike i spriječile nelegalne aktivnosti, dokle god se područje Kriptovaluta i Blockchain tehnologije ne regulira.

Kineska središnja banka je 24.09.2021. proglasila sve financijske transakcije kriptovalutama nezakonitim. Kina već duže vrijeme izražava nezadovoljstvo kriptovalutama zbog navodnih veza s prevarama, pranjem novca, prekomjernom potrošnjom energije i bojazni da bi njihovi građani preko noći mogli ostati bez svojih uloga. Po objavi te informacije, vrijednost Bitcoina je pala 5% na ispod 42.000$ a Ether je pao 10% u vrijednosti na ispod 2.800$.

Turska središnja banka je u travnju zabranila upotrebu kriptovaluta kao sredstva plaćanja između građana i tvrtki kako bi izbjegli moguću nepopravljivu štetu njihovom  gospodarstvu.

Nasuprot tome, El Salvador je od 06. rujna ove godine postala prva i jedina zemlja u svijetu koja Bitcoin prihvaća kao nacionalno sredstvo plaćanja, a Kuba je službeno najavila da će prihvatiti kriptovalute kao nacionalno sredstvo plaćanje budući da nemaju pristup proizvodima kartičnih kuća Visa ili MasterCard kao ni USD-u zbog embarga, te je ujedno upozorila svoje građane na sve rizike koje proizlaze iz toga. Zgodno je spomenuti da je El Salvador dom međunarodne kriminalne skupine MS-13 koja je nastala u Los Angelesu.

Socijalna mreža Twitter, koja često blokira njima neprikladan sadržaj i korisnike, je počela poticati plaćanje kriptovalutama tako što je u rujnu omogućila svim svojim iOS korisnicima da šalju ili primaju „napojnice“ u kriptovalutama i namjeravaju navedeno proširiti na sve platforme i korisnike.

Razvijene zemlje su najavile stvaranje svojih digitalnih valuta, tj. digitalnih verzija svojih nacionalnih valuta. Budući da će iza njih stajati centralna vlast, vrijednosti između digitalne i papirnate verzije bi trebale biti jednake tj. imati stalan omjer.

Razvoj i Regulacija Blockchain tehnologije

EU je prepoznala mogućnosti blockchain tehnologije u kojoj želi biti lider te je u tu svrhu Europska Komisija donijela i strategiju kojom to nastoji ostvariti. Samo u razdoblju 2016-2019 dodijeljeno je potpora u iznosu 180 milijuna €.

Od 2018. god, sve članice EU (+ Norveška i Lihtenšajn) su oformili EBP (European Blockchain Partnership) sa ciljem izgradnje EBSI (European Blockchain Services Infrastructure – čvorovi koji će podržavati EU blockchain mrežu). Trenutno je 25 aktivnih i 11 čvorova u postuku postavljanja. Mreža je namijenjena javnoj administraciji, komunikaciji poslovnih subjekata s javnim tijelima i građanima EU.

Potencijalna primjena blockchain je u raznim područjima, od financijskih i transportnih usluga, energetskog sektora do ugovornih odnosa i dr.

Razvijena kao tehnologija na kojoj počiva kriptovaluta, ona je prerasla svoje korijene. Dalja primjena blockchain tehnologije prvi put je viđena s razvojem Ethereum blockchain platforme u 2013. Iako taj sistem ima i svoju kriptovalutu Ether, ono što je ističe je i mogućnost, uz brojčane zapise, zapisivati i programski kod u glavnu knjigu, što se naziva „pametni ugovor“. To omogućuje npr. poslati određeni iznos kriptovalute na određeni datum. Drugi primjer je kupnja putnog osiguranja koja je zapisana u blockchain. Tzv. pametni ugovor će provjeriti ako je došlo da odgode leta i ako je tako, automatski prebaciti iznos osigurane svote korisniku. Zvuči odlično? Tu dolazimo do problema regulacije tehnologije – kako i kome se obratiti ako navedeni „pametni ugovor“ zakaže?

Kao rezultat toga, organizacije i pojedinci posljednjih godina istražuju blockchain i traže načine kako primijeniti i regulirati tehnologiju. Dobro dizajnirana blockchain mreža u teoriji može procesirati 10-ke tisuća transakciju u sekundi i koštati 0,00001c svaka, za razliku od Bitcoin mreže gdje transakcija može stajati i 2,5$.

Poznata je šala da je najkorišteniji software za razvoj blockchaina – PowerPoint.

Velike prepreke su činjenica da se radi o izuzetno kompleksnoj tehnologiji, nepoznate su implikacije regulacije i uporabe tehnologije i veliki su izazovi primjene. Recimo da je sada tehnologija regulirana i postoje pozitivni zakonski propisi. Vidimo da se danas velike korporacije, pa i javna tijela, često ne drže Zakona i to uglavnom bez posljedica. Tko jamči da ću u slučaju da tehnologija zakaže primiti isplatu osiguranog iznosa za otkazani let, kada se obveza ne drže niti oni koji bi prvenstveno trebali? Osobno vjerujem da će okolnosti postati normalne i zakoni se poštivati, bez iznimke, a moderne tehnologije nam biti na usluzi, umjesto upravljati nama. Do tada, svoje ugovorne odnose bilježim na komadu papira.

Zaključak

Zakonski regulatori tek trebaju donijeti univerzalna pravila reguliranja i tretmana kriptovaluta i blockchain tehnologije. Porezne vlasti širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, donijeli su svoj stav o tretmanu trgovanja kriptovalutama. Tržište kriptovaluta je doživjelo veliki rast u zadnjih par godina, no zbog svoje velike volatilnosti (raspon i brzina kretanja cijena), trgovanje kriptovalutama nosi sa sobom velike rizike i stoga treba biti jako oprezan. Ovime sam vam približio što su i kako funkcioniraju kriptovalute, što je blockchain tehnologija i koje su mogućnosti primjene te se nadam da ćete i drugima prenijeti nove informacije koje ste ovdje saznali.

Oporezivanje usluga osobama koje nisu porezni obveznici i prodaja dobara na daljinu

Države članice imaju obvezu uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2017/2455 i Direktive Vijeća (EU) 2019/1995 koje se primjenjuju od 1. srpnja 2021. te vas ovim putem želimo izvijestiti o izmjenama odredbi Zakona o PDV-u o oporezivanju usluga koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama te oporezivanju prodaje dobara na daljinu koje stupaju na snagu 1. srpnja 2021.

Naime, do sada su porezni obveznici samo za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici imali mogućnost primjenjivati posebni postupak oporezivanja i elektronički sustav MOSS (eng. Mini One Stop Shop). 

Od 1. srpnja 2021. primjena MOSS-a proširuje se na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu te MOSS postaje OSS (eng. One Stop Shop). Svrha ovoga elektroničkog sustava je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama Europske unije u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem tog sustava s kojeg će se podaci iz prijave automatski prenositi onim državama članicama u kojima su isporuke oporezive.

S tim u vezi, Zakonom o PDV-u propisane su odredbe o sljedećim posebnim postupcima oporezivanja:

  1. Posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije
  2. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje
  3. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja
  4. Posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz

Primjena navedenih postupaka predstavlja mogućnost, a ne obvezu poreznih obveznika.

1. Posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije​

Ovaj posebni postupak može primjenjivati porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije. Taj porezni obveznik može izabrati bilo koju državu članicu kao državu članicu prijave. Država članica potrošnje je država članica za koju se smatra da se u njoj obavlja usluga osobama koje nisu porezni obveznici u skladu s člancima 16. do 26. Zakona o PDV-u (usluge prijevoza, pristup kulturnim, sportskim, zabavnim, obrazovnim događanjima, usluge u vezi s nekretninama, iznajmljivanje prijevoznih sredstava itd.). Dakle, odredbe o mjestu oporezivanja usluga nisu izmijenjene.

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Makedoniji obavlja građevinske usluge osobama koje nisu porezni obveznici – građanima na njihovim nekretninama u Hrvatskoj i Sloveniji. Prema članku 19. Zakona o PDV-u, mjesto oporezivanja tih usluga je mjesto gdje se nekretnina nalazi, što znači da porezni obveznik mora obračunati i platiti hrvatski i slovenski PDV na obavljene usluge. Prema tome, porezni obveznik se može prijaviti za primjenu posebnog postupka u Hrvatskoj ili Sloveniji te putem OSS-a prijaviti i platiti obvezu PDV-a koju ima u dvije države na jednom mjestu.​

Porezni obveznik koji za državu članicu prijave odabere Republiku Hrvatsku, mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika ili promjenu djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja. 

Obvezan je za svako kalendarsko tromjesečje do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku tromjesečja, elektroničkim putem podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja, te u prijavi, između ostalog, navesti za svaku državu članicu potrošnje ukupnu vrijednost obavljenih usluga te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti. PDV mora platiti u kunama najkasnije do roka za podnošenje prijave.

Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak nema pravo na odbitak pretporeza putem redovne prijave PDV-a za navedene usluge, međutim ima pravo na povrat PDV-a u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije.

2. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje​​

Ovaj posebni postupak može primjenjivati porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, ali nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području države članice potrošnje. Država članica prijave je država članica u kojoj porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, a ako isto nema, država članica u kojoj ima stalnu poslovnu jedinicu. Ako porezni obveznik nema niti stalnu poslovnu jedinicu na području Europske unije, država članica prijave je država članica u kojoj započinje prijevoz dobara.

Država članica potrošnje je:

  • u slučaju obavljanja usluga, država članica za koju se smatra da se u njoj obavlja usluga u skladu s člancima 16. do 26. Zakona o PDV-u,

  • u slučaju prodaje dobara na daljinu unutar Europske unije, država članica u kojoj završava prijevoz dobara kupcu,

  • u slučaju da isporuke dobara obavlja elektroničko sučelje (u daljenjem tekstu: portal) koji omogućuje prodaju od strane poreznog obveznika iz treće zemlje, a radi se o isporuci unutar iste države članice, ta država.

Prodaja dobara na daljinu unutar Europske unije je isporuka dobara koja se prevoze iz jedne u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čije stjecanje dobara unutar Europske unije ne podliježe plaćanju PDV-a, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik.

Prodajom dobara na daljinu unutar Europske unije ne smatra se isporuka dobara pravnim i fizičkim osobama čije stjecanje je oporezivo PDV-om (porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a, mali porezni obveznici koji su prešli prag stjecanja itd.).

Od 1. srpnja 2021. brišu se odredbe o pragu isporuke te je mjesto oporezivanja isporuke dobara na daljinu unutar Europske unije država članica u kojoj završava prijevoz dobara kupcu.

Ovaj posebni postupak može primjenjivati:

  • porezni obveznik koji obavlja prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije,

  • portal koji omogućuje prodaju od strane poreznog obveznika iz treće zemlje, a radi se o isporuci unutar iste države članice,

  • porezni obveznik koji nema sjedište u državi članici potrošnje i obavlja usluge osobi koja nije porezni obveznik.

Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak ne mora izdati račun za isporuke dobara na daljinu unutar Europske unije.

Ako se prijavi za ovaj posebni postupak, porezni obveznik ga mora primjenjivati na isporuke dobra na daljinu unutar Eurospske unije i na usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici u Europskoj uniji.

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj obavlja isporuke dobara na daljinu unutar Europske unije građanima u Italiji, Sloveniji i Austriji. Isti porezni obveznik isporučuje i software (elektronički obavljena usluga) građanima u Sloveniji i Austriji. Ako odabere prijaviti se za primjenu OSS-a mora prijaviti sve isporuke obuhvaćene ovim posebnim postupkom putem OSS-a. To znači da ne može izabrati primjenu OSS-a samo za isporuke dobara ili isporuke usluga.​

Porezni obveznik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji odabere primjenu ovog posebnog postupka, mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka ili promjenu te djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja. Porezna uprava za prijavu poreznog obveznika koristi PDV identifikacijski broj koji mu je dodijeljen u vezi njegovih obveza prema općim odredbama Zakona o PDV-u.

Obvezan je za svako kalendarsko tromjesečje do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku tromjesečja, elektroničkim putem podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja, te u prijavi, između ostalog, navesti za svaku državu članicu potrošnje, ukupnu vrijednost obavljenih isporuka te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti. PDV mora platiti u kunama najkasnije do roka za podnošenje te prijave.

Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak nema pravo na odbitak pretporeza u državi članici potrošnje, međutim ima pravo na povrat PDV-a u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici.

2.1. Uloga portala

Portal se smatra isporučiteljem u slučaju kada omogućuje isporuku dobara na daljinu unutar Europske unije od strane poreznog obveznika iz treće zemlje. Portal se smatra isporučiteljem i u slučaju kada omogućuje isporuku dobara unutar iste države članice od strane poreznog obveznika iz treće zemlje.

Portal se ne smatra isporučiteljem kada omogućuje isporuku dobara na daljinu unutar Europske unije ili isporuku usluga osobama koje nisu porezni obveznici od strane poreznog obveznika koji ima sjedište, prebivalište, uobičajeno boravište ili stalnu poslovnu jedinicu na području Europske unije.​

Primjerice, portal sa sjedištem u Hrvatskoj omogućuje isporuke dobara na daljinu unutar Europske unije od strane poreznog obveznika sa sjedištem u Bosni i Hercegovini građanima u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Dobra se nalaze u skladištu u Hrvatskoj te portal omogućuje isporuke tih dobara i građanima u Hrvatskoj. Portal se smatra isporučiteljem jer omogućuje isporuke dobara od strane poreznog obveznika iz treće zemlje. Ako odabere prijaviti za se primjenu OSS-a, portal mora prijaviti isporuke dobara na daljinu unutar Europske unije i tuzemne isporuke dobara građanima u Hrvatskoj putem OSS-a. Smatra se da je porezni obveznik iz Bosne i Hercegovine portalu obavio isporuke dobara koje su oslobođene plaćanja PDV-a s pravom na odbitak pretporeza te je obvezan registrirati se za potrebe PDV-a u Hrvatskoj gdje se nalazi njegovo skladište. ​

2.2. Prag od 77.000,00 kuna​

Kako bi se olakšalo poslovanje poduzetnicima propisan je prag u iznosu od 77.000,00 kuna koji se primjenjuje na:

  • telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama 

  • prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije

Mjesto oporezivanja navedenih isporuka je u državi članici sjedišta isporučitelja, ako je u prethodnoj i tekućoj kalendarskoj godini njihova vrijednost bila manja od 77.000,00 kuna. 

Porezni obveznici koji obavljaju navedene isporuke u vrijednosti manjoj od praga obvezni su do 20. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu podnijeti Pregled telekomunikacijskih usluga, radio i tv emitiranja i elektronički obavljenih usluga te isporuka dobara na daljinu osobama koje nisu porezni obveznici u EU na Obrascu e-trgovina.

U trenutku prelaska praga, mjesto oporezivanje je mjesto prebivališta primatelja usluga i mjesto gdje završava prijevoz dobara kupcu. Stoga se nakon prelaska praga porezni obveznik može prijaviti za primjenu OSS-a, a ako ne odabere tu mogućnost, mora se registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj se nalazi mjesto oporezivanja njegovih isporuka.

Ako tijekom godine prijeđe prag koji iznosi 77.000,00 kuna, porezni obveznik je obvezan podnijeti Obrazac e-trgovina u roku od 8 dana od dana kada je obavio isporuku kojom je prešao prag.

Izmjene u vezi prodaje dobara na daljinu stupaju na snagu 1. srpnja 2021. te su porezni obveznici koji obavljaju navedene isporuke u vrijednosti manjoj od praga obvezni do 20. srpnja 2021. godine podnijeti dva Obrasca e-trgovina, jedan za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020., a drugi za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021.

Prag se ne primjenjuje na ostale usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici, isporuke dobara unutar iste države članice te na porezne obveznike iz trećih zemalja.

​3. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja​

Ovaj posebni postupak – IOSS (eng. Import One Stop Shop) obuhvaća samo dobra u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna, osim dobara koja podliježu trošarinama.

Porezni obveznici mogu primijenjivati IOSS neovisno o tome imaju li sjedište, prebivalište, uobičajeno boravište ili stalnu poslovnu jedinicu na području Europske unije, s tim da porezni obveznici iz trećih zemalja moraju imenovati posrednika sa sjedištem u Europskoj uniji kao osobu odgovornu za plaćanje PDV-a i za ispunjavanje obveza u vezi s ovim posebnim postupkom.

Država članica prijave je država članica u kojoj porezni obveznik, odnosno posrednik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, a ako isto nema, država članica u kojoj ima stalnu poslovnu jedinicu. Ako porezni obveznik nema niti stalnu poslovnu jedinicu na području Europske unije, država članica u kojoj se odluči prijaviti. Država članica potrošnje je država članica u kojoj završava prijevoz dobara kupcu.

Prodaja dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja je isporuka dobara koja se prevoze iz trećih područja ili trećih zemalja u Europsku uniju poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čije stjecanje dobara unutar Europske unije ne podliježe plaćanju PDV-a, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik.

Prodajom dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja ne smatra se isporuka uvezenih dobara pravnim i fizičkim osobama čije je stjecanje dobara unutar Europske unije oporezivo PDV-om (porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a, mali porezni obveznici koji su prešli prag stjecanja itd.).

Porezni obveznik koji odabere primjenu ovog posebnog postupka ili njegov posrednik, mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka ili promjenu te djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja. Porezna uprava dodjeljuje tzv. IOSS identifikacijski broj poreznom obvezniku koji primjenjuje ovaj posebni postupak te posredniku za svakog poreznog obveznika za kojeg je imenovan, o čemu ga obavještava elektroničkim putem.

Od 1. srpnja 2021. ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti (do 160,00 kuna). Porezni obveznik koji primjenjuje IOSS naplaćuje PDV od kupca kao dio prodajne cijene te su dobra prijavljena u IOSS-u oslobođena plaćanja PDV-a pri uvozu ako isporučitelj Carinskoj upravi predoči valjani IOSS identifikacijski broj.

Za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih zemalja na koja se primjenjuje IOSS, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju u trenutku prihvaćanja plaćanja.

Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak ili njegov posrednik obvezan je za svaki kalendarski mjesec do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku mjeseca, elektroničkim putem podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja, te u prijavi, između ostalog, navesti za svaku državu članicu potrošnje, ukupnu vrijednost obavljenih isporuka te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti. PDV mora platiti u kunama najkasnije do roka za podnošenje te prijave.​

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem svoje web stranice prodaje dobra koja iz  SAD-a u pošiljkama vrijednosti do 1.135,00 kuna dolaze izravno kupcima u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj. Ako odabere primjenu IOSS-a, prilikom prodaje zaračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj, uključuje zaračunani PDV u prodajnu cijenu, naplaćuje ga od kupca te putem IOSS-a prijavljuje i plaća PDV za te isporuke na jednom mjestu.​

Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak nema pravo na odbitak pretporeza u državi članici potrošnje, međutim ima pravo na povrat PDV-a u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici te postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije.

​3.1. Uloga portala​

Portal se smatra isporučiteljem kada omogućuje prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna, neovisno o tome omogućuje li isporuke od strane poreznog obveznika sa sjedištem u Europskoj uniji ili trećoj zemlji.

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem portala iz Austrije prodaje dobra koja iz Kine u pošiljkama vrijednosti do 1.135,00 kuna dolaze izravno kupcima u Hrvatsku, Sloveniju i Austriju. Portal iz Austrije omogućuje prodaju dobara te se smatra isporučiteljem. Ako odabere primjenu IOSS-a, prilikom prodaje zaračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, uključuje zaračunani PDV u prodajnu cijenu, naplaćuje ga od kupca te putem IOSS-a prijavljuje i plaća PDV za te isporuke na jednom mjestu.​

4. Posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz​

Ovaj posebni postupak može se primjenjivati ako se za uvoz dobara u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna ne primjenjuje posebni postupak iz točke 3. Može ga primjenjivati osoba koja prijavljuje dobra Carinskoj upravi za račun osobe kojoj su dobra namijenjena (Hrvatska pošta, kurirske službe) za dobra čiji prijevoz završava u tuzemstvu.

Osoba kojoj su dobra namijenjena odgovorna je za plaćanje PDV-a. Osoba koja dobra prijavljuje Carinskoj upravi naplaćuje PDV od osobe kojoj su dobra namijenjena i obavlja plaćanje takvog PDV-a. Iznimno, za potrebe ovog posebnog postupka PDV se obračunava i plaća po stopi od 25%.

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem portala iz Austrije prodaje dobra koja iz Kine u pošiljkama vrijednosti do 1.135,00 kuna dolaze izravno kupcima u Hrvatsku. Portal iz Austrije omogućuje prodaju dobara te se smatra isporučiteljem, međutim nije se prijavio za primjenu IOSS-a. Pošiljka pristiže u poštanski ured u Zagrebu te Hrvatska pošta prijavljuje dobra Carinskoj upravi. Kupac plaća PDV pri uvozu po stopi od 25%. Ako kupac preuzme pošiljku, plaća PDV Hrvatskoj pošti koja taj PDV zajedno s PDV-om naplaćenim u okviru ovog posebnog postupka prijavljuje u mjesečnoj prijavi i uplaćuje u državni proračun.

Međutim, kupac može odbiti automatsku primjenu opće stope PDV-a od 25% i odabrati sniženu stopu, ako se radi o uvozu dobara na koja se primjenjuje snižena stopa prema odredbama Zakona o PDV-u. U toj situaciji osoba koja prijavljuje dobra Carinskoj upravi (Hrvatska pošta, kurirske službe) više ne može primijeniti posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a pri uvozu za taj uvoz, već od kupca naplaćuje PDV na redovan način i ima obvezu izmijeniti početnu carinsku deklaraciju u pogledu vrste postupka koji je primijenjen.

PDV naplaćen u okviru ovog posebnog postupka prijavljuje se elektroničkim putem u mjesečnoj prijavi. Prijava se podnosi do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. PDV se plaća mjesečno do isteka roka za plaćanje koji se primjenjuje na plaćanje carine pri uvozu.

Napominjemo da će se porezni obveznici moći prijaviti za primjenu posebnih postupaka već od 1. travnja 2021., bez obzira što će ove izmjene Zakona o PDV-u stupiti na snagu 1. srpnja 2021.

Porezni obveznici koji ne izaberu primjenu posebnih postupaka iz točaka 1., 2. i 3. obvezni su registrirati se za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj je mjesto oporezivanja isporuka koje obavljaju.

Portal za registraciju za potrebe korištenja posebnog postupka oporezivanja dostupan je ovdje.

Izvor: Porezna Uprava

Plaćanje PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti

Od 1. srpnja 2021. ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti do 22 EUR (160,00 kuna) te će sve komercijalne pošiljke koje pristižu u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja ili trećih područja biti oporezive PDV-om neovisno o njihovoj vrijednosti.
 

Navedena izmjena propisana je odredbama Direktive Vijeća (EU) 2017/2455 koje se primjenjuju od 1. srpnja 2021. i s kojima sve države članice imaju obvezu uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a.

Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a pri uvozu nastaje u trenutku uvoza dobara, stoga se za pošiljke vrijednosti do 22 EUR (160,00 kuna) koje ste naručili tijekom lipnja ili ranije iz treće zemlje (primjerice Kine ili SAD-a), koje budu uvezene u Republiku Hrvatsku prije 1. srpnja 2021. na uvoz ne plaća PDV. Međutim, za pošiljke koje budu uvezene u Republiku Hrvatsku 1. srpnja 2021. ili kasnije, prilikom preuzimanja bit ćete obvezni platiti PDV pri uvozu.
 
Vezano uz ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu, od 1. srpnja 2021. za porezne obveznike isporučitelje uvodi se opcionalni Posebni postupak oporezivanja za prodaju na daljinu dobara uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja tzv. IOSS (eng. Import One Stop Shop) koji obuhvaća dobra (osim dobara koja podliježu trošarinama) u pošiljkama vrijednosti do 150 EUR (1.135,00 kuna). Ako se navedeni postupak ne primjenjuje, Hrvatska pošta ili kurirske službe mogu primijeniti Posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz.
Stoga, ako od 1. srpnja 2021. kupujete dobra vrijednosti do 150 EUR od isporučitelja koji primjenjuje IOSS te pošiljka dolazi iz treće zemlje (primjerice Kine) izravno Vama kao krajnjem kupcu u Republiku Hrvatsku, isporučitelj će vam zaračunati hrvatski PDV po stopi koja se primjenjuje na ta dobra, i naplatiti PDV kao dio prodajne cijene, a dobra prijavljena u IOSS-u bit će oslobođena plaćanja PDV-a pri uvozu.
 
Ako od 1. srpnja 2021. kupujete dobra vrijednosti do 150 EUR od isporučitelja koji ne primjenjuje IOSS, te ista preuzmete, bit ćete obvezan platiti PDV pri uvozu.
 
To znači da od 1. srpnja 2021. prilikom kupnje dobara koja pristižu u pošiljkama iz trećih zemalja, trebate obratiti pažnju je li PDV uključen u iznos koji plaćate isporučitelju, ako PDV nije uključen u taj iznos, prilikom preuzimanja pošiljke bit ćete obvezni platiti PDV pri uvozu.
 

Potpora za samozapošljavanje

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i u 2021. provodi mjeru poticanja samozapošljavanja. Potpora se dodjeljuje nezaposlenim osobama koje odluče pokrenuti vlastiti posao za početne troškove poslovanja i rada. Pri tome je nužno da ste prijavljeni u evidenciju Zavoda kao nezaposlena osoba (nema ograničenja s obzirom na duljinu prijave, dovoljan je i jedan dan). 

VISINA POTPORA

Visina potpora za samozapošljavanje je podijeljena u 4 kategorije sukladno djelatnosti poslovanja po NKD 2007:

  • do 130.000kn (Područje C – prerađivačka industrija, odjeljak 10-33)
  • do 100.000kn (Područje B – rudarstvo i vađenje, odjeljci 05-09; Područje D – opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, odjeljak 35, Područje E – opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, odjeljci 36-39; Područje F –  građevinarstvo, odjeljci 41-43)
  • do 75.000kn (Područje G – Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, svi odjeljci osim 47.99); Područje H – Prijevoz i skladištenje; Područje I – Djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane, odjeljak 56; Područje J –  Informacije i komunikacije; Područje Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; Područje R – Umjetnost, zabava i rekreacija, svi odjeljci osim 93.19; Područje M –  Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, svi odjeljci osim 69.1)
  • do 55.000kn (odručje N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, svi odjeljci osim: 77, 78 i 79; Područje P – Obrazovanje; Područje S – Ostale uslužne djelatnosti, svi odjeljci osim 94)

Fiksni iznos potpore dodjeljuje se u visini od 40.000 kn za registraciju obrta s paušalnim oporezivanjem, te u visini od 55.000 kn za registraciju svih ostalih vrsta poslovnih subjekata (obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i sl.), bez potrebe pravdanja navedenih iznosa.

UVJETI I KRITERIJI

Potpore ne mogu koristiti osobe koje imaju ovrhu po privatnim računima, a otvaraju obrt, samostalnu djelatnost ili slobodnu profesiju; Osobe koje su bile zaposlene u poslovnom subjektu koji žele preuzeti uz potporu, unatrag 12 mjeseci od podnošenja zahtjeva; Osobe čiji je prethodni poslovni subjekt zatvoren ili su prestali biti vlasnici istog unazad 12 mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva, osobe koje su obavljale samostalnu djelatnost te članovi zadruga; Osobe kojima je prethodni radni odnos završio osobno uvjetovanim otkazom u istoj ili sličnoj djelatnosti za koju traže potporu, ukoliko u međuvremenu nisu postale dugotrajno nezaposlene osobe (radna neaktivnost od 12 mjeseci i više, bez obzira je li osoba prijavljena u evidenciji nezaposlenih ili ne); Osobe koje su već jednom koristile potporu za samozapošljavanje bez obzira na godinu dodjele potpore; Osobe koje od člana obitelji namjeravaju preuzeti poslovni subjekt ili postojeće poslovanje kroz novi poslovni subjekt.

Osoba mora izraditi poslovni plan (sastavni dio on-line prijave) iz kojeg je razvidno da je poslovna ideja održiva. Potpora se dodjeljuje u fiksnom i varijabilnom iznosu za troškove poslovanja, pri čemu se varijabilni iznos pravda troškovnikom dostavljenim uz poslovni plan. Troškovi se mogu navoditi s uključenim porezom na dodanu vrijednost samo ukoliko porez, sukladno važećim pravnim propisima, nije povrativ. Osobe koje su imale registriran poslovni subjekt prije više od 12 mjeseci mogu koristiti mjeru isključivo u slučaju da su podmirile sve obveze (doprinosi, porezi, prirezi) na ime prethodnih poslovnih aktivnosti. Potpora za preuzimanje već postojećeg poslovnog subjekta može se odobriti isključivo u stopostotnom udjelu.

UDRUŽIVANJE KORISNIKA

Ukoliko se više nezaposlenih osoba udružuje u isti poslovni subjekt, samo jednoj osobi može biti dodijeljen maksimalni iznos potpore koji uključuje fiksne i varijabilne troškove, dok drugi suosnivač može ostvariti potporu u propisanim iznosima ovisno o skupini i samo za varijabilne troškove

Iznosi potpora za udruživanje u poslovne subjekte:

U slučaju osnivanja i zapošljavanja u trgovačkom društvu, paušalnom obrtu, dohodovnom obrtu ili samostalnoj djelatnosti gornja granica iznosa potpore za samozapošljavanje za najviše 2 osobe iznosi za:

  • skupinu do 200.000,00 kn (130.000 + 70.000= 200.000 kn)
  • skupinu do 150.000,00 kn (100.000 + 50.000 = 150.000 kn)
  • skupinu do 110.000,00 kn ( 75.000 + 35.000 = 110.000 kn)
  • skupinu do 80.000 kn (55.000 + 25.000 = 80.000 kn)

PREDAJA ZAHTJEVA

Zahtjev se predaje putem online aplikacije na web adresi mjere.hr. Preduvjet za podnošenje zahtjeva je prijava putem NIAS sustava e-građani.

  • Poslovni plan s troškovnikom,
  • Izjava o nepodmirenim obvezama,
  • Izjava o prihvaćanju posljedica ovrhe,
  • Izjava o registraciji poslovnog subjekta prije odobrenja zahtjeva,
  • Potvrda o blokadi računa i novčanih sredstava ovršenika na osobno ime podnositelja zahtjeva ne starija od 7 dana (potvrdu izdaje FINA na zahtjev osobe i bez naplate)

Za osobe koje su ranije imale registrirani obrt, trgovačko društvo ili slobodnu djelatnost:

  • Potvrda o stanju nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa ne starija od 30 dana na dan podnošenja zahtjeva ili Izvadak iz registra trgovačkog suda (za trgovačka društva).

Za osobe koje preuzimaju postojeći poslovni subjekt:

  • Potvrda o stanju nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa ne starija od 30 dana na dan podnošenja zahtjeva.

Izvor: Mjere HZZ